Odgovara:
 Nikola Mišić, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Možete li napisati nešto o držanju kameleona u kućnim uslovima. Pozdrav, Aleksa

O: Opisano je oko 160 različitih vrsta kameleona, a gotovo sve vrste su ugrožene u svojim prirodnim staništima. Familija Chamaeloide obuhvata dve podfamilije Brookesiinae (lažni kameleoni) i podfamiliju Chamaeleoninae (pravi kameleoni). Podfamilija Brookesiinae obuhvata koleno Brookesia, koje uključuje 27 vrsta sa podvrstama i koleno Rhampholeon koji uključuje 17 vrsta sa podvrstama. Podfamiliju Chamaeleoninae (pravi kameleoni), čine porodica Chamaeleo, Bradypodion, Furcifer, Calumma. Porodicu Chamaeleo čine i podkoljeno Chamaeleo i podkoljeno Trioceros.


Kameleon je gušter kojeg karakteriše jezik dužine i do 30 centimetara koji mu služi za hvatanje hrane. Jezik je uvučen u grlenu vrećicu i povezan je sa jezičnom kosti, vrh jezika se deli na dva dela. Na jeziku se nalazi sekret koji stvara površinsku napetost kako bi lakše držao plen.

Oči mogu okretati za 360 stepeni, a imaju sposobnost i svako oko da pomeraju posebno. Oči su smeštene tako da u vidnom polju stvaraju dve slike, odnosno kameleon istražuje okolinu sa svakim okom posebno, a kad pronađe plen, fokusira ga sa oba oka. Imaju sposobnost da menjaju boje tela s obzirom na okolinu, što mu omogućuje "nevidljivost", a time i lakše hvatanje plena. Menjanje boje se odvija vrlo brzo kada su u opasnosti ili se bore sa suparnikom, a promenom boje komuniciraju i iskazuju svoje raspoloženje. Spektar boja koji izmjenjuju je bela, žuta, zelena, plava, crvena, smeđa, crna boja, a mogu varirati od svetlijih do tamnijih nijansi. Karkteristično je i izuzetno sporo gibanje kameleona u skladu pomeranja biljaka (lišća). Poseduju i okcipitalni zalistak uz zadnji deo glave, koji je zapravo kožni zalistak kojeg kameloni šire da bi izgledali veći i zastrašili neprijatelja. Sledeća karakteristika im je "kapa" na glavi, koja može biti visoka 7-8 centimetara, a služi im za promenu siluete kako ga se ne bi prepoznalo kao kameleona. Stopala im izgledaju kao klešta kako bi lakše obuhvatili granu, a neke vrste imaju i kandže. Stopalo ima pet prstiju, a dva ili tri su redovno srasla. Rep im takođe služi za prihvatanje grane, međutim imaju ga samo pravi kameleoni. Sposobnost regeneracije repa su izgubili. Za vrste koje žive na drveću je karakteristično, da ako padnu sa drveća, naduvaju pluća i na taj način olakšaju pad na tlo.

Kameleoni potiču iz istočne Afrike, međutim takođe se može naći po zapadnoj Africi i na Madagaskaru, a danas živi po čitavom afričkom kontinentu i na području Sredozemlja, takođe u Indiji, Šri Lanki, Turskoj, i na Arapskom poluostrvu. Većina kameleona su stanovnici grmlja i stabla, međutim postoje vrste koje žive na tlu. Kameleoni su se prilagodili i različitim ekološkim područjima pa ih nalazimo u oazama u Sahari, na obroncima Mount Kenye, pa i do granice snežnog dela. Oblik tela menjaju u zavisnosti od vrste i pola, pa je kod nekih teško odrediti o kojoj se vrsti zapravo radi. Najčešće se orijentišemo pomoću "rogova" i izraslina na njuški kameleona. Izrasline i rogovi mogu biti manji ili veći, te u različitom broju, što zavisi od vrste. Naprimer Calumma nasutum ima vrlo male izrasline, Calumma parsonii ima vrlo velike izrasline, Chamaeleo quadricornis gracilior može imati i šest rogova, dok vrsta Chamaeleo johnstoni ima najviše tri roga. Kreste takođe mogu biti različite, a smešetene su na leđima, stomaku i na vratu. Za razlikovanje nam služe stomačna i vratna kresta, a leđna kresta može biti u obliku jedra, bodlja ili čunja.


Kameleoni se hrane insektima, ali i malim kičmenjacima, voćem i povrćem, kao i manjim vrstama svoje porodice. Kao i većina guštera kameleoni su oviparni, odnosno legu jaja, četiri nedelje nakon oplodnje. Neke vrste su i oviviviparni, odnosno rađaju potpuno razvijene mladunce. Ovakve vrste se najčešće nalaze na hladnijim područjima, gde je nemoguće na tlu održavati toplinu koja je potrebna da bi se iz jaja izlegli mladunci. Mužjaci su veći od ženki. Najveći kameleon je Furcifer, koji naraste i do 70 centimetara, a najmanji je Brookesia minima, dužine oko 4 centimetra.


U zatočeništvu se najčešće drže dve vrste, Chamaeleo calyptratus i Chamaeleo jacksonii. Chamaeleo calypratus uključuje dve podvrste Chamaeleo calyptratus calyptratus i Chamaeleo calyptratus calcarifer. Ova vrsta živi na području Saudijske Arabije i Jemena. Relativno je otporan, dugoživući je i dolazi u prekrasnim bojama. Mužjaci su veći, dužine 30-50 centimetara, a ženke 25-30 centimetara. Mužjaci imaju veći raspon boja i dužu krestu. Na zadnjim nogama mužjaci imaju bradavičastu izraslinu, te izrazitiju žutu liniju na telu. Ova vrsta živi na krošnjama drvaca ili grmlja.


Najbolje je imati terarijum od iverala ili stakla koja su pokrivena nekom tamnom podlogom, kako biste izbegli refleksiju koja je vrlo stresna za kameleone. Terarijum za ovu vrstu bi trebao biti minimalnih dimenzija 80x60x80 cm. U terarijumu je potrebno omogućiti dobru ventilaciju, kako bi izbegli razmnožavanje različitih bakterija i gljivica.

Terarijum je potrebno smestiti na neko mirno mesto, gde neće biti buke, svetla i ukućana. Ako je terarijum smešten na bučnom mestu, gde se životinja konstantno uznemirava, podložna je stresu, oboljenju, što može završiti i uginućem. Svetlo se postavlja u terarijum pa je zato potrebno izbegavati izloženost terarijuma još dodatnom svetlu. Na dno terarija je potrebno staviti kabelski grejač, koji će održavati optimalnu temperaturu terarijuma, a preko njega karton ili tepison. Preko toga preporučuje se da se postavi podloga od kore crnog bora i sl. Adekvatna podloga je vrlo bitna, kako je kameleon ne bi dohavatio jezikom dok hvata plen, što bi završilo zdrastvenim problemima i smrću. U terarijum je potrebno staviti grančice po kojima će se penjati, a možete koristiti vinovu lozu, grančice jabuka ili vrbe. Svakako je pre potrebno proveriti, da li je biljka čiju granu stavljate u terarijum otrovna za dotičnu vrstu životinje. Životinju prvih nekoliko dana potrebno je ne uznemiravati, kako bi se što bolje aklimatizovala.

Osvetljenje mora biti sa UVA i UVB spektrom sunčevog zračenja i da se nalazi unutar terarijuma, zaštićeno, kako se životinja ne bi povredila. Osvetljenje je potrebno oko 12 sati na dan. UV spektar zračenja je vrlo bitan, kako bi se osigurala nesmetana sinteza vitamina D3, odgovornog za transport i upijanje kalcijuma. Uz UV sijalicu potrebna je i sijalica za sunčanje. Ako noćna temperatura padne ispod 15 stepeni celzijusa, potrebna je i Night Glo (infra red) sijalica, koja će grejati terarijum. Dnevna temperatura na mestu za sunčanje mora biti 32-36 stepena celzijusa, pa i veća, dok u hladnijem delu terarijuma treba biti 27-32 stepena celzijusa. Vrlo je bitna razlika između dnevne i noćne temparture, pa po noći nije potrebno grejati terarijum, jedino ako temperatura padne ispod 15 stepeni celzijusa, kako sam već navela. Kako biste imali tačan uvid u temperaturu svakako je potrebno postaviti termometar u terarijum.

U terarijum možete staviti bilje, koje je prethodno potrebno očistiti vlažnom krpicom, ali i obavezno proveriti da li je otrovno za kameleone. Dok su kameleoni mladi ne jedu bilje, ali u starijoj dobi obično počnu jesti bilje u terarijumu. Preporuka je da se stavi veštačno bilje, koje možete nabaviti u našim prodavnicama i to sa širim listovima, jer kameleon ne pije vodu iz posudice već ju liže sa listova jezikom ili možete postaviti slapić, koji takođe možete nabaviti u našim prodavnicama.

Što se ishrane tice vrlo je bitna raznolikost, odnosno da menjate s vremenom ishranu, koja se najčešće kombinacija cvrčaka, kraljevskih crva i crva brašnara. Nikada nemojte uzimati insekte iz prirode, jer mogu biti špricani različitim insekticidima i pesticidima, što je vrlo otrovno za guštere. Mladi kameleoni jedu dva puta dnevno, a odrasli svaki drugi dan. Većim kameleonima jednom mesečno može se dati i pinki miš. Hrana mora biti smeštena u posudama koje nisu metalne, odnosno u kojima kameleon ne vidi svoj odraz, što ih jako uznemirava jer misle da se radi o drugom kameleonu. Posudice moraju biti takve da iz njih insekti ne mogu izaći, kako ne bi povredili kamelona dok spava i odmara. Obavezno je dodavanje multivitaminskih preparata na hranu 1-2 puta nedeljno. Terarijum je svakodnevno potrebno prskati vodom, kako bi održavali potrebnu vlagu od 60 -70 %, naročito bilje i drugi dekor u terarijumu, ali nikako ne smemo da prskamo kameleona. Uvek koristiti toplu vodu.


Ženke polno sazrevaju u dobi od 5 meseci, a to se ispoljava u promeni boje tela, odnosno pojavljuju se plave tačkice po telu. Ženke obično formiraju 20-80 jaja. Nakon parenja za 15-30 dana polažu jaja.


Kako rastu kameleoni, kao i svi reptili, odbacuju kožu. Životni vek u zatočeništvu je 4-10 godina. Ova vrsta je dosta teritorijalna i agresivna pa obično ne podnose život u grupama, kao neke vrste kameleoni. Nije preoručljivo preterano ih dirati jer su tada pod stresom i menjaju boju. Nikada se ne smeju prinositi na telu, noge ili rep jer će tada reagovati vrlo obrambeno, što će zavšiti ugrizom koji je vrlo jak pa je potreban oprez ukoliko uspemo da ga pridobijemo na ruku.


Chameleon jacksonii obuhvata tri podvrste Chamaeleo (Trioceros) jacksonii jacksonii, Chamaeleo (Trioceros) jacksonii merumontanus i Chamaeleo (Trioceros) jacksonii xantholophus. Ova vrsta zahteva podjednake uslove držanje kao i gore navedena vrsta.

Trenutno u našim trgovinama nemamo kameleona, međutim u budućnosti ćemo ih svakako imati.


Za sve ostale informacije možete se obratiti veterinarima u Pet centru.