Povratak

Kornjača ne pliva, već tone

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
Milan Milanovic v3

Odgovara:
Milan Milanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Da li kornjače imaju neki mehur, koji im pomaže pri plivanju, jer čim moju pustim u vodu ona potone? Ona može da se uzdigne na zadnje noge i diše, ali ne u dubljoj vodi. Koliko dugo mogu da ostanu pod vodom? Možda sam dosadna sa pitanjima, ali želim sve najbolje za svoju kornjaču, jer je jako volim. Takođe voli da je češkam po vratu, i naučila sam je da jede iz ruke. Još jedna stvar mi je jako čudna, ali ona je uspela nekako da se popne na vrh skoro vertikalne fontane u akvaterarijumu, koja je visine 20 cm. Ona je na dva nivoa. Jedan je na oko 5 cm i tu se redovno sunča, i jedan na 20 cm gde izvire voda. Tanja

O: Pluća su organ koji kod kornjača, pored toga što učestvuju u razmeni vazduha, pomažu i kod plivanja. Plućni organi kornjača predstavljaju osnovne respiratorne organe kornjača, a respiratorni medijum je vazduh. Smeštena su u unutrašnjosti tela, čime je obezbeđena stalna vlažnost respiratorne površine. Po građi pluća kornjače su na stepenu između veoma razgranatih pluća sisara i prostih kesastih pluća vodozemaca. Za pluća kornjača je karakteristično dvosmerno isprekidano kretanje vazduha preko respiratorne površine što obezbeđuje konzervaciju vode, što je od posebne važnosti za suvozemne kornjače.

Kod vodenih kornjača su razvijeni i dopunski procesi razmene gasova sa spoljašnjom sredinom, pre svega zbog nedostupnosti atmosferskog kiseonika u pojedinim fazama njihovog životnog ciklusa (produžen boravak pod vodom, brumacija). Tada ulogu respiratornog medijuma preuzima voda. Kornjače koje nemaju dermalne skeletne elemente i rožne derivate , pa čak i neke kornjače sa rožnatim oklopom, mogu vršiti razmenu gasova preko dobro vaskuolizirane kože. Neke kornjače pak mogu razmenjivati gasove sa vodom preko usnoždrelne sluzokože ili sluzokože kloakalnih burzi (džepova).

Ritam udisanja i izdisanja vazduha kod kornjača je različit. Suvozemne kornjače kontinuirano udišu i izdišu, sa malim pauzama između udaha i izdaha. Kod vodenih kornjača se smenjuju periodi intenzivne ventilacije (na površini vode) i dugog zadržavanja daha (pod vodom). Ovakav ritam ventilacije neke vrste zadržavaju i kada se nađu na kopnu.


Život vodenih kornjača je vezan za vodu, hrane se u vodi i ne mogu dugo izdražati na suvom. Koliko dugo kornjača može da boravi na suvom, a da to ne dovede do neželjenih posledica, zavisi od čitavog niza različitih faktora kao što su vrsta, starost, kondicija. Mlade kao i male životinje teško podnose duži boravak van vode. Veoma važno je da se naglasi da vrlo važan faktor u dužini boravka kornjače van vode čini i vlažnost i temperatura vazduha u prostoriji kao i opšte stanje same jedinke. Vrlo teško je u satima odrediti dužinu boravka kornjače van vode.

Imajući u vidu sve nabrojane faktore i uobičajene uslove u našim stanovima moglo bi se reći da neko vreme od 2 - 3 sata boravka van vode neće narušiti zdravlje Vašeg ljubimca.

Dužina boravka kornjača pod vodom takođe zavisi od starosti, veličine, fizičkog i zdravstvenog stanja kornjače, kao i kvaliteta i količine vode u akvaterarijumu, prisutne količine kiseonika i drugih gasova rastvorenih u vodi, kao i od idividue svake životinje.

Pluća vodenih kornjača pored respiratorne funkcije takođe služe za kontrolu plovnosti. Zbog toga kornjače koje imaju upalu pluća teško i nespretno plivaju. Pojedine kornjače koje nemaju masivan oklop imaju znatno manja pluća u odnosu na svoje vodene srodnike sa teškim oklopom. Kloakalne burze takođe pomažu u kontroli plovnosti, jer kornjače mogu menjati zapreminu vode u njima.


Svakako je najbolje da, ukoliko sumnjate da Vaša kornjača ima problema u normalnom funkcionisanju, odvedete veterinaru koji će na osnovu pregleda moći tačno da odogovori šta je sa Vašim ljubimcem.