Povratak

Zmije - ishrana i uslovi držanja

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button

 
Odgovara:
Ana Jovanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Da li postoji neka vrsta zmije koja se u zarobljeništvu hrani insektima? Da li postoji lampa sa tajmerom pa tako da sama snižava temperaturu uveče, ili to mora svakodnevno vlasnik da obavlja? Unapred hvala,  Andrej

O: Zmije (Ophidia, Serpentes) su podred unutar klase gmizavaca. Srodne su gušterima jer imaju zajedničko poreklo i zajedno sa njima čine najbrojniju grupu recentnih gmizavaca. Vode poreklo od četvoronožnih gušterolikih gmizavaca od kojih su se evolutivno odvojile i nastavile razvoj  u pravcu izduživanja tela i gubitka ekstremiteta. Umesto nogu zmije su stekle veoma pokretnu kičmu.

Zmije dugo žive, čak i manje vrste. Mnoge žive 40 i više godina. Veličina im se kreće od 15 cm, pa do 11,5 metara, mada postoje tvrdnje da su nalaženi i veći primerci. Većina zmija polaže jaja, ali ima i viviparnih.

Sve zmije su mesožderi. Neke svoj plen ubijaju otrovom, druge ga udave, a neke ga živog jedu. Varenje progutanog plena od zmije zahteva smanjenje telesne aktivnosti i povećanje aktivosti digestivnog trakta. Sitnije vrste se hrane glistama, insektima i drugim zglavkarima a krupnije skoro isključivo kičmenjacima. Zmije uzimaju hranu u dužim vremenskim intervalima, a ne svakodnevno kao ostale životinje i mogu nevjerovatno dugo da izdrže bez hrane.

Nekoliko puta godišnje zmije skidaju kožu zato što se istrošila od puzanja tlom, ili zato što im je postala pretesna. Takođe se na ovaj način zmija rešava spoljašnjih parazita. Pre "presvlačenja" prestanu da jedu, oči im postanu mutne, a koža promeni boju.

Kako bi u terarijumu što tačnije primenili pravilan fotoperiod koji igra važnu ulogu u reproduktivnom ciklusu životinja moramo u obzir uzeti geografsku regiju iz koje pojedina vrsta potiče. Za potrebe terarijumskih životinja dovoljno je razlikovati  glavna područja: područja s umerenom (kontinentalnom) klimom i  područja sa tropskom i suptropskom klimom. Najbolji  i najpotpuniji izvor svetlosti je sunčevo svetlo, ali kako sunce nije dostupno u svim godišnjim dobima, nepohodno je koristiti veštačko osveteljenje. U ponudi postoji veliki broj lampi, a lampe imaju neke prednosti i mane. Zmije nisu zahtevne po pitanju svetlosti, ali zato je neophodno da im temperatura bude konstantna.

Zelena zmija se hrani insektima. Za gajenje zmije bi bilo neophodno da konstantno imate žive insekte. Hrane se na svaka 3 - 4 dana. Zelene zmije su zelenkaste boje sa gornje strane, a sa donje strane su zelenkasto-bele, žućkaste ili smećkaste. Mlade zmije su svetlije boje od odraslih. Postoji dve vrste zelene zmije: takozvana hrapava (Opheodrys s. Liochlorophis aestivus) i glatka (Opheodrys s. Liochlorophis vernalis). Hrapava zelena zmija naraste od 55 - 80 cm, ali poznati su primerci i duži od metra. Glatka zelena zmija naraste oko 30 - 50 cm. Temperatura u terarijumu treba biti 21 - 27°C preko dana, a preko noći 15 - 19°C, vlaga 50 - 70%. Osvetljenje nije specijalno, obična fluorescentna lampa bi bila dovoljna.

U našoj ponudi možete naći veliki izbor lampi koje mogu odgovarati Vašem budućem ljubimcu. Takođe, od našeg osoblja možete dobiti  sve informacije koje su Vam potrebne kako biste obezbedili najbolje uslove za gajenje kućnog ljubimca.

U našoj ponudi nema lampi sa tajmerom, neophodno je da Vi sami podešavate temperaturu okoline. U ponudi imamo grejače sa tajmerom.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.rs