Povratak

Ksifo lira (Xiphophorus helleri)

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
ana_jovanovic2a

Odgovara:
Ana Jovanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Recite mi o ksifo lirama sveobuhvatno. Hvala. Stefan

O: Ksifo lira pripada porodici živorotki. U pitanju je jedan od varijeteta Xiphophorus helleri, a od ostalih, izdvaja ih taman rep ili fleke po telu. Naziv lira je po veliom ledjnom peraju koje podseća na mač. Inače su živorotke najdrušvenija i veoma miroljubiva porodica akvarijumskih ribica. Kao takve, vuku poreklo iz tropskih krajeva Amerike. One (živorotke) su specifična vrsta jer radjaju žive mladunce. Sve druge ribice ispuštaju ikru iz koje se kasnije legu mladi. Neobičan način razmnožavanja, otpornost i atraktivnost, kao i skromni zahtevi gajenja ove porodice učinili su ih najčešćim stanovnicima u akvarijumima akvarista početnika. Ksifoi zahvaljujući egzotičnom izgledu i skromnim zahtevima nikad nisu prestale biti popularne ribice. Ime "Xiphophorus" označava mač, koji ove ribe nose na donjoj strani repnog peraja, ali otprilike polovina vrsta ovog roda ga uopšte nema. Mogućnost da se ove ribe medjusobno ukrštaju i van svoje vrste proizvela je danas na desetine različitih oblika i boja.

Kifoforus može da naraste i do 12 cm. Ogromne ženke mogu okotiti i preko stotinu ribica. Mužjaci su manji, ali su atraktivniji. Mužjak ksifoa ima dugačak mač / peraje, gotovo redovno obrubljen dvema tamnim prugama što ga čini upadljivim. Takodje, znatno je vitkiji od ženke. Njegovo ledjno peraje je duže i završava se sa kratkim špicom. Ženke su bledjih boja, nemaju mač i takozvani gonopodijum. Važno je prepoznati gonopodijum jer je on najsigurniji indikator muškog pola. Mladi mužjaci se od ženki razlikuju samo po njemu. Kod ksifoa se mač / peraje razvija malo kasnije u odnosu na gonopodijum. Mužjaci ksifoa su prave svadjalice i njihova medjusobna netrepeljivost često dovodi do kobnih posledica. Slabiji mužjak može uginuti, a  neretko prilikom sukoba i iskočiti iz akvarijuma u potrazi za spasom. Ako žlimo da gajimo više mužjaka moramo im obezbediti veći akvarijum i dosta prostora za plivanje.

Dovoljno je da mužjak jednom oplodi ženku i ona će se nekoliko puta puta kotiti, znači ne treba svaki put da oplodjuje da bi ona ostala skotna već samo jednom. Prilikom mresta živortki uvek mladunče ispada na dno i, posle par sekundi, "izleće" na površinu da udahne atmosferski vazduh i napuni mehur... Tek posle toga postaje ribica, u pravom smislu te reči. Taj vremenski period od 20 - tak sekundi je obično poguban po mladj, jer postaju meta ostalih odraslih riba u akvarijumu i žrtve kanibalizma (što je u njihovm svetu) uobčajena pojava. Iz tog razloga, matični primerak treba, pre mresta (a to je otprilike posle 26 dana od predhodnog mresta), izdvojiti u poseban akvarijum (mrestilište) sa dovoljno plivajuće trave i mahovinastih biljaka (na dnu) kako bi se mladj mogla sakriti. Od majke nisu ugroženi samo dok traje mrest. Po okončanju, ona kreće u lov za ukusnim zalogajem. Uvek ce veca riba pojesti manju. Ženke koje će na svet doneti male se obično stavljaju u kotilice kako bi se mali sačuvali odnosno da ih majka ne bi pojela. U akvarijum ubacite plutajuće biljke tako da će se male moći sakriti od ostalih. Bitno je imati zaklon gde će se male sakriti. Poželjno je i ženku zadržati odvojeno 2 - 3 dana u karantinu, dok se ne "zatvori posle porodjaja", jer mužjaci bezobzirno atakuju i mogu izazvati infekciju i povrede na ženkinom gonopodijumu i tako izazvati sepsu koja se gotovo redovno, završava tragičnim posledicama. Mlade ribe kad dodju na svet se ne hrane odmah jer troše žumancanu kesu, često budu na dnu baš zbog zumancane kese jer ima otežava plivanje. Tek kad vidite da su sve ribe pocele plivati možete početi sa ishranom.

Odgovara im voda neutralne i bazne reakcije, oko 8 dH i raspon temperature 18 - 27 C. Optimalna temperatura za ksifoforuse je 24 C, jer su tada najaktivniji. Prihvataju svu vrstu žive i suve hrane, a rado jedu i alge. Mlade ribe treba hraniti živom hranom (artemija) jer tako bolje napreduju.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.rs