Aleksandra Todosijevic, DVM


Odgovara:
Aleksandra Todosijević, dr. vet. med.
Pet centar, Autoput za Novi Sad 124 (Zemun Park), Zemun

P: Imam bradatu agamu staru dva meseca, vrlo j živahna i zdrava. Vrlo rado jede supercrve, ali nikako da prihvati lateralise. Ne znam u čemu je problem, pa Vas molim za savet. Takođe, da li se agami sme davati peršun? Hvala!
O: Bradate agame su omnivori, odnosno svejedi, što znači da u svojoj ishrani moraju imati i meso i povrće. Hrana biljnog porekla u početku treba da bude zastupljena sa 20-30%, ali se njena količina u ishrani vremenom povećava, tako da kod starijih agama učešće povrća treba da bude oko 70%, a žive hrane oko 30%.

U njihovoj ishrani moraju biti zastupljeni inseki: tenebrije - brašneni crvi (Tenebrio molitor), fobase - supercrvi (Zoophobas morio), lateralis - bubašvabe (Blatta lateralis), dubije - Gvajanske tačkaste bubašvabe (Blaptica dubia), cvrčci (Gryllus assimilis). Insekti su im primarna hrana, ali kada porastu povremeno im se mogu davati mladi pinki miševi (dok još ne progledaju i ne dobiju dlaku). U ishrani im treba obezbediti i hranu biljnog porekla, tj. voće i povrće: razne vrste salata, maslačak, hibiskus, šargarepa, tikvica, bundeva, jabuka, kruška, banana, breskva...

Dok su mladi prvih nekoliko meseci odbijaju biljnu hranu, a neke agame pretežno jedu određenu i nikada ne projedu druge vrste bilja, odnosno hranu biljnog porekla. U njihovoj ishrani treba izbegavati kiselo voće, kupus i drugu druge vrste povrća koje se teže vare.

Što se tiče povrća, najbolje je davati ono lisnato, dok bi voće trebalo davati tek u manjim količinama. Povrće je dobro iskidati na komadiće pa sve skupa pomešati.

Bradate agame se mogu hraniti listovima maslačka, keljom, salatom, peršunom, repom, brokolijem, tikvicama, zelenim mahunarkama, šargarepama, jabukama, breskavama, kivijem, papajom, jagodama i bananama.

Takođe, mlade agame (do 4 meseci starosti) bi trebalo hraniti 2 – 3 puta dnevno, kako bi se pravilno razvijale i dobile sve potrebne hranjive materije. Što se tiče mesnog dela ishrane, odraslim bradatim agamama mogu se davati mladi miševi (pinky), a mlađima insektima poput cvrčaka, crva brašnara, larvi, voskovog moljca, fobasa, zemljanih crvića i žohara.

Insekti se pre hranjenja mogu posuti praškom na bazi kalcijum karbonata ili kalcijum glukonata i to 3 – 5 puta nedeljno za odrasle, odnosno svakodnevno za mlade agame. Preporučuje se 3-5 puta nedeljno dodavanje kalcijuma i multivitaminskih preparata, naročito u ishrani mladih i gravidnih agama.

Trebalo bi samo paziti na veličinu insekata, odnosno da ona bude proporcionalna sa veličinom životinje. Uopšteno, obratite pažnju na to da insekti ne budu veći, odnosno duži od razmaka između očiju Vašeg ljubimca. Prilikom hranjenja morate biti vrlo oprezni, naročito kod mlađih agama, starosti do 4 meseca, a hrana koja se koristi mora biti vrlo sitna. Opšte pravilo je da ''plen'' ne sme biti veći od 2/3 veličine njihove glave.

Hranjenje velikim komadima ili ''plenom'' može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su paralize, ataksije, gušenja, a može doći i do smrti. Preporuka je da se beskičmenjaci tj. crvi i insekti daju sveži i živi, jer su na taj mekši i lakše je varenje egzoskeleta (spoljašnji skelet beskičmenjaka), koji može dovesti do problema sa varenjem. Kasnije kako agama raste preporučljivo je hraniti ih manjim miševima, koji su hranljiviji i stvaraju manje problema sa varenjem.

U prva 2 meseca starosti trebalo bi ih hraniti 2 puta dnevno, prvi put kada se ugreju posle paljenja svetla, a drugi put par sati pred gašenje, kako bi mogli da svare pojedenu hranu. Odrasle agame uglavnom jedu jednom dnevno, a može se desiti da neće da jedu svaki dan, naročito u zimskom periodu.

Što se tiče laterlisa proverite najpre da li su prihvatljive veličine, a u slučaju da jesu, ne mora da Vas brine to što ne jede jer moguće je da mu jednostavno ne prijaju. Bitno je da unosi drugu vrstu mesa. Potpuno odbijanje hrane bi bio znak oboljenja, a ovo je samo izbirljivost.