Milan Milanovic v3

Odgovara:
Milan Milanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Imam mladu šumsku kornjaču koja živi u prostranom terarijumu na podlozi od treseta. Kod mene je dva meseca i prvih mesec i po se stalno kretala, redovno je jela rendane šargarepe, jabuke, maslačak itd. Međutim poslednje dve nedelje kao da je stalno uspavana, jedva da se kreće, jako slabo jede i gornji deo oklopa kao da je suv i da se pomalo beli. Ima i led lampu iznad terarijuma. U čemu je problem? Hvala na odgovoru i pozdrav!

O: Među kopnenim - šumskim kornjačama kod nas se najčešće sreću dve vrste. To su Testudo hermanni (šumska kornjača) i Trestudo graeca (grčka). Obe vrste su zaštićene zakonom i obuhvaćene Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta divlje faune i flore.


Duge su od 20 - 30 cm i mužjaci su uglavnom manji od ženki a donji deo oklopa - plastron im je blago udubljen, dok je kod ženki ravan. S obzirom da kornjaču držite u stanu i da nema mogućnosti da boravi na otvorenom kada bi direktno bila izložena sunčevoj svetlosti, što joj je neophodno za normalne fiziološke procese, neophodno im je obezbediti što optimalnije uslove u terarijumu.

Kornjačama koje se gaje u kući neophodno je obezbediti topao i suv terarijum (stakleni) sa poklopcem i što većom površinom dna, kako bi se kornjača nesmetano kretala. Stranice terarijuma moraju biti dovoljno visoke da kornjača, kada se propne na zadnje noge, ne može da dohvati ivicu i da se prebaci izvan terarijuma. Za osvetljenje je neophodno obezbediti UV lampu koja imitira sunčev spektar, neophodan za sintezu vitamina D, kako bi se obezbedila akumulacija kalcijuma u kostima, jer u protivnom dolazi do problema sa oklopom. Kao podloga u terarijumu može se koristiti krupna strugotina od neimpregniranog drveta ili treset. Neophodno je redovno održavanje higijene (menjanje zaprljane podloge, čišćenje i pranje).

Ova kornjača je isključivo biljojed, voli svakakvo povrće, a ponekad pojede i crve, gusenice i sl. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće, a ponekad im se mogu dodati crvi brašnari i komadići posnog mesa.

Hibernacija je kopnenoj kornjači prirodna potreba. No, ukoliko se drži u zatočeništvu, preporučljivije je ne dozvoliti joj da ulazi u hibernaciju ako nije u potpunosti zdrava.

Vreme kada kornjači najbolje odgovara za ulazak u hibernaciju te koliko će vremena provesti u tom stanju zavisi od spoljašnjih uslova i to od temperature. Temperatura koja najbolje odgovara životnim potrebama je od 25-29°C. Sa snižavanjem temperature usporava se kretanje kornjače, ona postaje sve tromija i bezvoljnija. Već kod temperatura od 15-18°C počinje pripremanje za hibernaciju. Temperatura između 0-10°C smatra se idealnom za hiberniranje, a nikako nije poželjan pad temperature ispod 0°C jer može dovesti do smrzavanja kornjače.

Kornjača koja boravi u spoljašnjem prostoru (najčešće vrtu) obično sama pronalazi mesto koje joj najbolje odgovara za prezimljavanje pri čemu joj mi možemo pomoći dobrim ograđivanjem prostora (s obzirom da vrlo lako može prekopati ispod ograde) ili dodatno zaštititi prostor smeštanjem kutije dodatno obložene npr. stiroporom.

Ljuštenje i pojava bele boje kože i oklopa u kornjača može biti fiziološka pojava kada su promene jedva primetne kao i posledica deficijentne ishrane, zatim kod lošeg kvaliteta vode, bakterijske i gljivične infekcije. Proces ljuštenja započinje izdizanjem rubova pločica koji kasnije otpadaju.

Ne otpadaju sve pločice istovremeno. Ispod izdignutog dela oklopa nakuplja se vazduh i ova pojava je vidljiva kada je kornjača u vodi pa se oklop presijava u bakarnu ili belu boju.

Ne preporučujemo da sami skidate izdignute delove kože ili oklopa zato što je u tom slučaju velika mogućnost da dovedete do povreda koje bi bile dobar medijum za razvoj mikroorganizama.

Bakterijske i gljivične infekcije mogu biti primarni ili sekundarni uzrok ljuštenja oklopa uz pad imuniteta.

Pored ovih patoloških stanja trebalo bi napomenuti i pojavu neredovnog ljuštenja oklopa.

Ukoliko je došlo do deficita E vitamina u ishrani moguće je da se javi često ljuštenje oklopa. Poboljšanjem uslova u terarijumu i davanjem injekcionog preparata vitamina E problem se rešava.

Ukoliko niste sigurni da li se radi o fiziološkom ili patološkom ljuštenju oklopa, savetujem Vas da kornjaču pregledaju na Veterinarskom fakultetu u Beogradu.