Odgovara:
Ana Jovanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Zanima me, ako možete da mi objasnite, kako da razmožim moje crvenouhe kornjače? I kako bi trebao da izgleda idealan akvarijum (dimenzije)?
Vasilije

O: Razmnožavanje kornjača u kontrolisanim (veštačkim) uslovima poseban je izazov, ali ako u tome uspemo, odnosno ako životinje koje držimo i negujemo uspešno razmnožimo, dobijamo time potvrdu da smo našim ljubimcima pružili prijatne i adekvatne uslove za život (smeštaj, hrana, itd.). Crvenouhe kornjače imaju vrlo upadljiv ritual udvaranja.

Mužjaci dugim kandžama prednjih nogu trepere ispred ženkine glave. Ako je ženka zainteresovana, doći će do parenja. Treperenje nogama / noktima je najčešće udvaranje mužjaka ženki kako bi ih naveli na parenje, medjutim ima slučajeva da ženke trepere prema mužjacima, a postoje i slučajevi istospolnih "udvaranja". Neki smatraju da je treperenje znak dominacije. Sam akt parenja odvija se kroz nekoliko minuta.

Za uspešno razmnožavanje kornjača važno je znati da polnu zrelost kornjače dosižu nakon jedne do dve godine života. To može dosta varirati jer direktno zavisi od veličine kornjače koja se kod odraslih jedinki crvenouhe kornjače kreće između 10 i 30 cm. U nepovoljnim uslovima, pri slabom rastu, kornjače neće biti plodne i ne moraju pokazivati znakove polne zrelosti, bez obzira na životnu dob (starost).

Kornjače se razmnožavaju jajima koja, za uspešan razvoj, moraju biti položena na suvom. Međutim, sva položena jaja ne moraju biti i oplođena. Nije retkost da ženke polažu sasvim normalna, ali neoplođena jaja. Zanimljivo je da nakon parenja kornjače mogu dugo vremena i zadržati jaja, ali normalno ih polažu 3 do 6 nedelja nakon parenja.
 
Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Do polaganja će doći samo kada ženka nađe povoljno mesto za gnežđenje. U protivnom, može zadržati jaja čak i do 3 godine. Da se vreme polaganja približava, primetićete po tome što će sve više vremena provoditi na suvom, istražujući i kopajući po podlozi. U pojedinim slučajevima, u nedostatku prostora za gnežđenje, ženka će jaja ispustiti u vodu, međutim tada se ne mogu razviti i najčešće budu pojedena ili istrunu. Zato je važno pripremiti zemljani prostor ili posebnu kutiju sa zemljom, peskom i / ili biljnim materijalom u koju možete smestiti ženku gde će iskopati jamicu i u nju položiti jaja, a zatim ih potom zatrpati. Vrlo uspešno se pokazala mešavina zemlje i peska (1:1) za podlogu u koju ženka polaže svoja jaja. Posuda u koju ženka polegne jaja, trebala bi biti najmanje 20 cm duboka. Posebno je važno da se jaja ne okreću, uzimati ih tako da im se položaj ne pomakne, kako se nebi oštetila pupčana vrpca i time uništio plod. Neki preporučuju da se nakon polaganja jaja izvade i inkubiraju u posebnoj kutiji, dok drugi smatraju da je bolje ostaviti ih gde su položena. Činjenica je da su jaja gmizavaca izrazito krhka i lako se oštećuju.

Nakon što se izlegu iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanca pre nego što počnu sa grebanjem prema površini. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjanju ili uzgoju mladunaca.

Mlade kornjače je potrebno hraniti svaki dan, najmanje dva puta dnevno. Možete im npr. ujutro davati slatkovodnu ribu ili meso,  uveče granule. Ishrana mladunaca bi se uglavnom trebala sastojati od proteinske hrane koja je ključna za zdrav rast i razvoj. Takođe im možete ponuditi i biljnu hranu, ali većina mladih kornjača je odbija i ne treba ih forsirati. Kada kornjače navrše godinu dana, hranite ih svaki drugi ili treći dan, jednom dnevno. U tom periodu bi bilo dobro naviknuti kornjače na biljnu hranu. U starijoj dobi ih takođe hranite jedanput svakog drugog ili trećeg dana. Ishrana bi se i dalje trebala bazirati na proteinskoj hrani uz dodatak biljne hrane.

Akvaterarijum za kornjače mora biti dovoljno veliki kako bi se kornjača nesmetano kretala i plivala, što je vrlo bitno u održavanju normalne funkcije lokomotornog i mišićnog sistema.
 
Stoga, odgajivači preporučuju minimalne vrednosti akvaterarijuma za kornjače koji ne bi smeo biti manji od 120 litara za svaku kornjaču. U akvaterarijumu mora biti smešten kopneni deo (kamen, drvo i sl.) na kojem će se kornjača moći sunčati, a veličina kopnenog (suvog) dela mora iznositi minimalno kao dužina jednog i po oklopa po svakoj kornjači. Vrlo je bitno da kopneni deo bude osvetljen UV spektrom, kako bi se odvijala nesmetana sinteza vitamina D3 u organizmu, a nadalje metabolizam i transport kalcijuma. Osvetljenje kopnenog dela se postiže upotrebom posebnih UV lampi, sa UVA i UVB spektrom zraka. Trenutno na tržištu postoje različiti oblici ovih lampi.  Pored neonki, mogu se naći i UV sijalice koje se mogu čak i staviti u "klasičnu" stonu lampu i na takav način obezbediti ljubimcu za život nužno UV osvetljenje.

Nutrafin basix neutralizator vode za kornjače sa kalcijem sprečava da voda ode u kiseli pH, dok kalcijum koji se otpušta prevenira omekšavanje oklopa. Sam proizvođač u uputstvu ne navodi minimalnu količinu vode potrebnu za stavljanje ovog preparata. Za eliminisanje neprijatnog mirisa i pročišćavanje vode možete koristiti npr. Nutrafin Turtle Clean, i to 1 čep na 35 l vode. Pri primeni svih preparata pridržavajte se uputstava proizvođača. Iz tog razloga, ako je na preparatu navedeno da se kapa na hranu, njegova primena na neki drugi način (ako nije tako navedeno) može imati smanjen ili u nekim slučajevima i neželjeni učinak.

Osim gore navedenog, obezbedite Vašem ljubimcu grejač, kako bi temperatura bila konstantno 25 - 26ºC. Što se tiče temperature vazduha na sunčalištu, ona ne sme biti niža od 25°C. Omogućite da temperatura vode bude od 25°C - 28°C. Imajte na umu da za zagrevanje vode u akvaterarijumu morate imati poseban grejač, tj. ona se ne može zagrejati lampom koja se koristi za zagrevanje vazduha iznad suvog dela. Vodite računa i o filtraciji, kako bi voda što duže bila čista jer kornjače dosta prljaju vodu, kao i o kvalitetnoj ishrani.

Dodatne inforacije o držanju, smeštaju i ishrani crvenouhih kornjača možete pročitati ovde i ovde.