Povratak

Toksičnost biljke zamije/Izbor ptice

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
Milan Milanovic v3

Odgovara:
Milan Milanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Poštovani veterinaru koji papagaji ne moraju da se drže zajedno ? Da li je biljka zamija (Zamioculcas zamiifolia) otrovna ? Unapred hvala, Aleksandar :)

O: Zamija, latinski naziv (Zamioculcas zamiifolia) je zimzelena biljka koja vodi poreklo iz istočne Afrike.


Odrasla biljka može da dostigne visinu do jednog metra. Odlikuje se mesnatim malim i glatkim zelenim listovima.


Zamija je poznata i kao biljka novca i vrlo je popularno sobno cveće. Laka je za gajenje i dovoljna joj je tek osnovna nega. Zamija je otrovna biljka i dolazi do trovanja ako se slučajno proguta neki njen deo. Držite ovu biljku van dostupnosti dece i kućnih ljubimaca.

Papagaji su skloni "grickanju" raznih biljaka, od kojih neke vrste mogu biti i toksične. Otrovne supstance su sve one koje unesene u organizam mogu izazvati oštećenja ili smrt.

Koliko je biljka toksična zavisi od same vrste biljke, od količine biljke unesene u organizam, od veličine ptice i od vrste ptice. Pojedine biljke su različito toksične i u različitim količinama ili su pak netoksične za pojedinu vrstu ptice, ali bez obzira na to smatraju se toksičnima i uvrštene su u tablicu toksičnog bilja.

Simptomi trovanja su različiti za pojedinu vrstu ptice, a mogu se javiti kao iritacija kože, gastroinestinalni simptomi (proliv, povraćanje) ili simptomi od strane kardiovaskularnog ili nervnog sistema. Biljka može biti cela toksična ili samo njeni pojedini delovi (koštice, listovi, stabljika, cvet itd.). Toksične supstance u biljkama najčešće su oksalati, glikozidi, anatoxin A, microcistin, saponini, atropin, kofein, theobromin, teophylin, tanin, nikotin, itd.

Navešću Vam neke vrste biljaka koje su toksične i svakako bi ih trebalo izbegavati: Amarilis, bršljen, paprat, avokado, azalea, plavozelene alge, božićni kaktus, božićna zvezda, hrizanteme, slonovo uvo (vrsta begonije), geranije, hijacinte, imela, narcisi, oleandar, filodendron, rododendron, perunika/iris, kalatea, koštice jabuke, koštice ploda i kora drveta kajsije, rogačevo stablo/lažna akacija, koštice plodova trešnje/višnje (kako za koju vrstu ptice), ali i lišće i grančice, borovica, lišće i žir hrasta - lišće, grančice drveta i koštica ploda breskve/nektarine -iglice, grančice i sok u drvetu bora, javansko drvo tisa (svi delovi), božikovina itd.


U prirodi papagaji žive u velikim jatima i u okviru nih održavaju odnose, biraju sebi partnera i razmnožavaju se. Kao ljubimci uglavnom se drže pojedinačno i veoma se brzo i lako prilagođavaju na okolinu i svoje vlasnike za koje se posebno brzo i lako vezuju kada je u pitanju jedna ptica.

Kada se drže u paru tada se očekuje i potomstvo i to su ptice koje su najpre okrenute svom partneru i vlasnik je manje interesantan, pa se sa pticama ostvaruje i manje prisan odnos. Sve vrste papagaja se mogu držati kao pojedinačne ptice i kod nas najčešće se drže tigrice, nimfe, fišeri, rozekolisi itd.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.rs