Povratak

Plavočeli Amazonac - karakteristike

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
Marija Tetkic v3

Odgovara:
Marija Tetkić, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Trebaju mi informacije o Plavočelom Amazoncu kog sam nedavno dobio. Naime, on je super, hoće da komunicira sa nama, priča i igra se. Kada ga hranim iz ruke on priđe, uzme što mu dam, u suštini je to semenka suncokreta, ali ponekad bude kikiriki, lešnik, i ostale stvari, ali kada mu pridjem polako prstom, on se uplaši i skoči ili ode na drugi kraj kaveza. Interesuje me na koji način da ga pripitomim?

Inače, papagaj je star oko godinu i po dana i mužjak je. Hvala, Nikola.


O: Prirodna staništa plavočelog amazonca su jugozapad Matu Grosa, Brazil, severna i istočna Bolivija, Paragvaj i severna Argentina.

Žive u šumama, palminim šumarcima, otvorenim savanama sa niskim rastinjem, često u blizini ljudskih naselja do visine 1.600 m .
Plavočeli amazonac nije ugrožena vrsta ali u nekim oblastima se broj ovih ptica smanjuje zbog izlovljavanja radi trgovine.

Žive u parovima ili malim grupama gde se mogu videti u toku dana ili hranjenja ili odmora u vrhovima drveća. Vrlo je miran i samo detektuje gde padaju ostaci hrane, nije stidljiv i može mu se prići, ako se uznemiri ispušta piskav glas i daleko odleće. Upadljivo je bučan u toku leta. Pretežno su u toku leta u parovima, a nakon povratka na drveće okupljaju se u većim grupama. Sezonske migracije su dosta česte u zavisnosti od količine hrane koju mogu pronaći. Kada se nađu na usevima izazivaju velike štete.

Prirodna ishrana Plavočelih Amazonaca je voće, bobice, semenke, orasi, cveća i pupoljci. Sezona parenja je od oktobra do marta, gnezda prave na drveću, isto gnezdo koriste svake godine, jaje mere 29,6 mm. Plavočeli amazonac je srednje bučan, posebno rano ujutro i uveče, nije stidljiv, brzo postaje poverljiv prema odgajivaču , voli kupanje, tokom aklimatizacije osetljiv je na gljivične infekcije. Kada se aklimatizuje veoma je otporan ali zimi se preporučuje da temperatura bude ne manja od 5 ° C.

Hraniti ih semenjem, mešavinom semenja, pšenice, ovsa, hranom za golubove, konoplja, oskoruša sušene bobice, heljde i pasulja, borove orahe, raznim voćem i povrćem, polu zrelim kukuruzom. Potrebni mineralni dodaci u ishrani.

Razmnožavaju se uspešno, a par bi trebalo da bude izolovan. Parenje počinje u aprilu, takođe je moguće i tokom zime kada se drže unutar zatvorenog prostora na određenoj temperaturi oko 20 ° C i time se stimuliše razmnožavanje. Nose 3 do 4, ponekad 5 jaja, inkubacija 26 dana. Potpuno dobiju perje u periodu od 60 dana.

Ptice pokazuju na različite načine strah, nelagodu, nesigurnost i nepoverenje.
Potrebno je dosta vremena da se ptice nauče na čovekovo prisustvo i da steknu poverenje. Kada ptica provodi dosta vremena u društvu čoveka ubrzo shvata da joj od njega ne preti nikakva opasnost. Upravo to Vi treba da postignete sa svojim ljubimcem.

Poklonite mu više vremena koje ćete provesti tako što ćete mu se u početku samo blagim glasom obraćati. Dajte mu vremena da se navikne na Vas, da prestane da pokazuje strah. Kada primetite da je stekao poverenje, onda možete pokušati da postepeno pružate ruku ka njemu. Vreme koje je potrebno da se pripitomi može biti veoma varijabilno i zavisi od individualnih karakteristika same ptice i od Vašeg pristupa. Preporučila bih Vam da pticu puštate da leti po kući kada izgubi strah od Vas, kako se ne bi uznemirila i panično letela po prostoriji. Ptice moraju par nedelja provesti u kavezu da bi stekle orjentaciju i odmerile gde se nalaze u odnosu na predmete koji ih okružuju, što im je bitno tokom leta. Zato je preporuka da im kavez ne pomerate sa mesta na kojem se nalazi.

Kada se Vaša ptica jednako navikne na Vas i izgubi strah, kada je raspoložena otvorite joj vrata od kaveza i proverite da li je raspoložena da istraži okolinu i da li je raspoložena za let. Ponekad se desi da ne izađe. To ne treba da Vas brine, ptice vole slobodu, let, aktivnost, tako da će izaći čim se bude osećala dovoljno sigurno i motivisano.

Papagaji se sami vraćaju u kavez, najčešće zato što su gladni. Ponekada im je (naročito u početku), teže da pronađu ulaz u kavez. Strah od čoveka koji osećaju, može da ih spreči da uđu u kavez, zato je bitno da se oslobode straha pre nego što počnu da lete po prostoriji. Morate paziti da je dobar intenzitet osvetljenja, jer pri slabijem osvetljenju lošije vide, tako da im to može ometati povratak u kavez.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.rs