Odgovara:
Nikola Mišić, dr. vet. med.,
Pet centar, Sentandrejski put 11, Novi Sad

P: Da li besnilo može da se prenese ako pljuvačka sa zaraženog psa preleti vazduhom i uđe u usta zdravog psa? Ovo vas pitam pošto psa nisam stigao da vakcinišem zbog novogodišnjih praznika, a desio se takav slučaj da je pas lajala na njega. U pitanju je pas lutalica, sumnjivog izgleda, vrlo agresivnog ponašanja. Čitajući na internetu shvatio sam da pas nije infektivan sve dok se ne ispolje znaci bolesti i ako ima virusa u njemu, a još se nije razvilo oboljenje, ne može da zarazi čoveka? Da li je to tačno? I u slučaju da ipak ima virus u telu, a da se oboljenje nije razvilo, da li to znači da ako primi vakcinu da će ta vakcina ubiti virus i da se neće razviti bolest? Molim vas da mi odgovorite na pitanja kako bi ste mi ublažili zabrinutost. S poštovanjem, Milos

P: Besnilo je akutna i veoma teška zarazna bolest svih toplokrvnih životinja i čoveka, dok se za ptice smatra da su relativno rezistentne na infekciju. Bolest se smatra najopasnijom zoonozom koja završava fatalno. Besnilo se ispoljava nervnim simptomima bolesti u vidu ekscitacije, poremećaja svesti, paralize i kome. Bolest se nalazi na listi B OIE-a. Uzročnik bolesti je RNK virus.

Virus je u spoljašnjoj sredini nestabilan. Odgovara mu vlažna i alkalna sredina za opstanak. U tečnoj slini je sposoban za infekciju duže od 24h, dok u sasušenoj slini virus gubi svoju virulenciju nakon 14 časova.

Infekcija nastaje ugrizom besne životinje, a može se preneti i preko povređene kože koja je došla u dodir sa virusom. Ulazna vrata infekcije mogu biti i nepovređene sluzokože. Svaki ujed besne životinje ne mora da bude opasan. Opasnost zavisi od količine i virulencije sline i veličine i dubine rane i količine nervnih vlakana povređenog mišića. Najopasnije su velike i duboke rane od ujeda pasa i vukova, kao i male i duboke rane od ujeda mačaka. Zabeleženi su slučajevi infekcije nastale aerosolom, kada životinje borave u pećinama sa inficiranim slepim miševima. Virus se izlučuje iz pljuvačke i mokraće obolelih životinja i može da se nađe u pljuvački životinja 15 dana pre ispoljavanja kliničkih simptoma bolesti. Iz tog razloga se prilikom ugriza vrši obavezna opservacija životinje koja je ugrizla čoveka. Opservacija (nadgledanje) traje 10 do 14 dana iako životinja ne mora pokazati kliničke znake bolesti za to vreme, jer inkubacija bolesti može trajati i duže od vremena opservacije.

Nakon što dospe u organizam, virus se sa mesta prodora (koje je najčešće ujedna rana) za oko 2h vezuje za nervne završetke kroz koje započinje putovanje prema mozgu i napada moždane ćelije. Brzina kretanja virusa je oko 3mm/h. Došavši do kičmene moždine, nastavlja relativno brzo kretanje prema mozgu kao svom glavnom odredištu. Veza između nervnih ćelija i virusa je neraskidiva i razmnožavanje neometano. Na vezani virus se ne može uticati poznatim lekovima, serumima i vakcinom. U mozgu se virus razmnožava i razara moždane ćelije, što će na kraju imati za posledicu smrt inficirane osobe ili životinje.

Međutim, sve ovo ne bi trebalo da Vas brine, jer je teorijska mogućnost da je do infekcije došlo na opisan način, gotovo ravna nuli i pod predpostavkom da je pas lutalica bio u periodu inkubacije.

Lajanje je vid komunikacije među psima i ne podrazumeva da je pas agresivan i da je inficiran virusom besnila. Trenutna epizootiološka situacija ne ukazuje na postojanje urbanog besnila i kao što sam već navela nemate razloga za zabrinutost.

Besnilo se u našoj zemlji suzbija po veterinarskom zakonu i pravilniku o merama za suzbijanje i iskorenjavanje besnila. Po odredbama programa mera zdravstvene zaštite životinja u našoj zemlji se sprovodi obavezna vakcinacija svih pasa i mačaka starijih od 3 meseca protiv besnila. Vakcinacija se vrši inaktivisanim vakcinama. Ljudi koji su profesionalno izloženi virusu besnila moraju se vakcinisati jedanput godišnje. To je vakcina sa mrtvim virusom, klinički testirana ( 96% reaction free ), odnosno u 96% slučajeva ne izaziva neželjene pojave ukoliko se vakcinišu zdrave životinje.

U slučaju ujeda potrebno je što pre i što snažnije isprati ranu 20% rastvorom sapuna u toploj vodi.
Mnoge bolesti mogu da liče na besnilo kao što su npr. Aujeskijeva bolest, nervni oblik štenećaka kod pasa, hiperemija i zapaljenje mozga, tumori i paraziti mozga, epilepsija itd.

Nadam se da će Vam ove informacije pružiti neku osnovnu predstavu o besnilu.

OZNAKE: